Zašto Hortus diabolicus?
Gorski kotar u staro doba znan je kao Hortus diabolici.
Malo je osoba, stvari , pojava i drugih životnih vrijednosti koje se poput zavičaja tako snažno i sveobuhvatno uvuku u čovjekov život.
Sjeverozapadni dio Hrvatske bio je u drugoj polovici XV. stoljeća povezan priobaljem s nekoliko puteva. Najzapadniji put iz Zagreba dijelio se kod Dubovca u dva smjera,od kojih je jedan išao preko frankopanskih imanja Novigrada, Bosiljeva, Skrada i Grobnika prema Bakru i Rijeci, a drugi je idući uz Mrežnicu i Dobru, te uspinjući se na Kapelu i Velebit silazio u Senj. Znano je da je
uz put dolinom Kupe nastalo desetak trgovišća. Dubovac je bio središte trgovine solju, koja je onamo stizala s Jadrana i tamo razmjenjivana za žitarice koje su dovožene iz unutrašnjosti.
Gorski kotar u staro doba znan je kao Hortus diabolici.
Malo je osoba, stvari , pojava i drugih životnih vrijednosti koje se poput zavičaja tako snažno i sveobuhvatno uvuku u čovjekov život.
Sjeverozapadni dio Hrvatske bio je u drugoj polovici XV. stoljeća povezan priobaljem s nekoliko puteva. Najzapadniji put iz Zagreba dijelio se kod Dubovca u dva smjera,od kojih je jedan išao preko frankopanskih imanja Novigrada, Bosiljeva, Skrada i Grobnika prema Bakru i Rijeci, a drugi je idući uz Mrežnicu i Dobru, te uspinjući se na Kapelu i Velebit silazio u Senj. Znano je da je
uz put dolinom Kupe nastalo desetak trgovišća. Dubovac je bio središte trgovine solju, koja je onamo stizala s Jadrana i tamo razmjenjivana za žitarice koje su dovožene iz unutrašnjosti.
Nedugo nakon pada Bosne 1463. godine,Turska osvajanja preusmjerila su trgovinu, jer su stari putevi preko Dubovca postali nesigurni, te se promet usmjeravao prema slovenskim pokrajinama. Frankopanska trgovišta u Skradu, Lipi ili Novigradu na Dobri su opustjela. Polovicom XVI.stoljeća turski ratnici o p u s t o š i l i su gotovo sva važnija naselja u Gorskom kotaru te je promet bio nesiguran. Rijetki namjernici, koji su nerado zalazili na ta područja, spominju ih kao " Vražji vrt" ( Hortus diabolici ). Ivan Klobučarić ( 1550 -1605.) je kao naš prvi kartograf zašao u taj gotovo neprohodni i opasni kraj, te ga zabilježio na svojim topografskim skicama. Nakon njegova plana Rijeke iz 1579. godine, koji je obuhvatio kvarnersko područje i kopneno zaleđe grada, Gorski kotar je na zemljopisnim mapama i drugih kartografa bio stvarnije prikazivan.
